četvrtak, 5. siječnja 2012.

STRES NAŠ SVAGDANJI!???

Razmišljajući što napisati u novoj 2012. godini na blogu, tematika "o stresu" mi se nekako nametnula sama od sebe ;) Vjerojatno se nitko i ne pita zašto, jer svi mi sami, iz dana u dan, pronalazimo razne načine kako bismo prevladali stres u vlastitoj svakodnevici.

Stres je uvijek prisutan. Nekim osobama je čak i najmanja količina stresa nepodnosiva, dok drugi kao da iz stresa crpe energiju. Kako bi u vlastitom životu kontrolirali efekte stresa morate razumijeti njegove izvore.

Većina ljudi misli da stres uzrokuju samo loše stvari poput pada na ispitu, prekida s djevojkom ili dečkom. No, i neke dobre stvari također mogu biti uzroci stresa.

Životne situacije poput početka novog posla, zaljubljenosti, selidbe u novi stan itd. mogu biti uzročnici stresa jednake jačine kao i kod nekih loših događaja. To je prirodno i uobičajeno je svima.

Način na koji razmišljaš o sebi također može biti uzrok stresa! Uzroci stresa mogu se podijeliti u dvije kategorije: vanjski i unutarnji. Problemi u školi, sukobi s prijateljima i obitelji, teškoće na poslu itd. su glavni primjeri vanjskih stresora.

Unutarnji stresori su svi oni pritisci koje ste sami sebi postavili. Ova vrsta stresa potječe bilo od misli bilo od osjećaja i može imati razorne posljedice... Mnoge vrste stresa kod mladih potječu od nesigurnosti kao straha od nepoznatog i osjećaja nemoći ili bespomoćnosti gdje pojedinac doživljava nedostatak kontrole nad životnim situacijama.

BORBA, BIJEG, UKOČENOST!

Vjerojatno reagiraš na stres na jedan od navedena tri načina. Neki ljudi pobjesne na druge ili odmah nešto poduzimaju. "Osjećam kao da ću puknuti!" Neki kažu kako im je lakše ako se na nešto mogu izderati, ili se bore sa stresom tako da rade neke fizičke poslove.

Drugi ljudi postaju pasivni pod utjecajem stresa.

Neki opet, postaju ukočeni od stresa! Studenti koji ne uče za ispit do večeri prije ispita, oni koji odgađaju svoje obveze što dulje mogu su dobri primjeri za ukočenost od stresa.

Kakva god bila vaša reakcija na stres, poznavajući je ujedno ćete znati i kada ga proživljavate.

PRATI UČINKE!

U posljednjih nekoliko godina brojna istraživanja upućuju na vezu između stresa i fizičkih bolesti. Stanja poput bolesti srca, čireva i povišenog krvnog tlaka samo su neki od mogućih fizičkih ishoda visoko - stresnog stila života. Čak i više uznemirujući od fizičkih bolesti su emocionalni poremećaji uzrokovani stresom. Depresija, nisko samopoštovanje, iracionalne misli i samoubojstvo su samo neki emocionalni ishodi ekstremnog stresa.

ANALIZA STRESA!

Ako imate za cilj kontrolu stresa u vlastitom životu i zaustavljanje njegovih negativnih posljedica, onda morate biti svjesni kako stres na vas utječe. Svaka osoba na neki način "skuplja" stres u različitim dijelovima tijela. Doživio sam često kako se neki ljudi žale na bolove u vratu nakon napornog radnog dana. Ponekad su oni prije svjesni tih bolova nego li uzročnika stresa. No, upravo svjesnost određene fizičke promjene u vašem tijelu može služiti kao upozorenje na negativne posljedice stresa.

Drugi način kako unaprijediti vlastitu pozornost na stres je napraviti analizu stresa. Možete napisati listu stresora, te ih posložiti od najjačih prema najmanjima. Svakako obratite pozornost na obje vrste izvora: unutarnje i vanjske.

Detaljan dnevnik koji odražava iz sata u sat vaše aktivnosti bit će vam od pomoći da saznate kako ste utrošili svoje vrijeme i što ste osjećali kao odgovor na ono što se događa u vašem životu. Nakon tjedan dana pisanja dnevnika trebali bi biti u mogućnosti vidjeti vezu između vaših svakodnevnih aktivnosti i stresa koje uzrokuju.

Dnevnik stresa često pokazuje ljudima vezu između stresa i prekomjernog uzimanja hrane. Mnogi ljudi konzumiraju hranu kao odgovor na pritisak i stres što rezultira u prekomjernom dnevnom unosu hrane u organizam. Ljudi koji uspiju spoznati da konzumiraju hranu kao odgovor na stres, ubrzo nađu neke druge aktivnosti poput šetnje ili vožnje bicikla koja im pomaže nositi se sa stresom umjesto toga.

KAKO SE NOSITI SA STRESOM? 

Nakon što ste spoznali kakvog i kolikog stresa ima u vašoj svakodnevici kao i kako stres utječe na vas fizički i emocionalno, postavlja se pitanje kako se nositi sa stresom?

Stručnjaci preporučuju različite tehnike i metode, no vi ćete najbolje znati što vama najviše koristi.

1. Jedna od metoda je duboko disanje. To je ujedno i jedna od najjednostavnijih metoda. Kada smo napeti disanje nam postaje ubrzano i plitko, ukoliko bismo se koncentrirali na disanje i disali smireno i duboko (brojite do 10 kada udišete i opet kada izdišete da izbjegnete prebrzo disanje) organizam bi dobivao više kisika i općenito djelovanje bi bilo opuštajuće.

2. Opuštanje možda izgleda kao nešto što nam samo od sebe prirodno dolazi, no mnogi ljudi danas ne znaju se u potpunosti opustiti. Uključite neku ugodnu glazbu, lezite okrenuti na leđa u slabo osvjetljenoj, mirnoj sobi. Počevši od glave nadolje do nožnih prstiju, napnite svaki mišić koliko god snažno možete, a zatim ga opustite. Dok dođete do nožnih prstiju trebali bi osjećati potpunu mišićnu relaksaciju.

3. Pratite vlastite misli! Ako ste skloni da sami sebi dajete negativne poruke, ili vam se rađaju uznemirujuće misli, poduzmite nešto. Pratite vlastite misli i kada god primjetite da vas vode u negativnom pravcu okupirajte svoju pažnju nečim drugim.

4. Djelovanje! Radite nešto što vas može spriječiti da razmišljate o onomu što vas gnjavi. Sasvim je svejedno što ste odabrali kako biste kontrolirali unutarnji stres, važno je da djeluje. A što se vanjskih stresora tiče, na svaki događaj u vašem životu vi sami možete izabrati kako ćete na nj reagirati.

TRAŽITE BOŽJU POMOĆ!

Vaš duhovni život je glavni izvor mira i povjerenja kojima se može nadvladati stres. Ova dobrobit koju vjernik prima od vjere dugo vremena je bila zanemarena sa strane odgojitelja, njegovatelja i medicinskih djelatnika... Odnedavno sve više profesionalnih djelatnika u zdravstvu priznaje korisnost vjerske prakse, uključujući i duhovno čitanje (lectio divina) i meditaciju, dobrovoljni rad, duhovno savjetovanje i molitvu.

Čitanje je samo po sebi smirujuća djelatnost. Za neke od vas koje muči stres od pomoći može biti napraviti plan čitanja. Tu se može naći popis nekih biblijskih knjiga koje će vas okrijepiti. Za neke čitanje psalama djeluje blagotvorno. Drugi vole čitati zgode iz Isusova života, njegove usporedbe, Posljednju večeru, ili neke druge zgode nakon Uskrsnuća. Spremite listu biblijskih mjesta koje biste željeli pročitati za teška vremena, tako da se ne morate previše mučiti kada vam padne raspoloženje. Vjerujem da evanđelja mogu biti od velike koristi za današnjeg čovjeka jer stanja kakva su ljudi prolazili onda i nisu u mnogome različita od stanja kroz koja ljudi i danas prolaze.

Danas postoji i dostupna je kvalitetna duhovna literatura kako za mlade tako i za djecu i ljude zrelije dobi. Nju možete potražiti u katoličkim knjižarama i izabrati nešto po vlastitom ukusu te pronaći smjernice za kvalitetniji život, kako duhovni tako i intelektualni i društveni.

Pomaganje drugima itekako može sniziti razinu stresa. Zato preporučam dobrovoljni rad (neka to bude vaša novogodišnja odluka :))  Premda volonterski rad ne daje direktnu utjehu poput čitanja itd. ono nam pomaže da svoju pažnju usmjerimo na probleme drugih ljudi umjesto vlastitih. Na taj način nam to pomaže izbjeći začarani krug neprestanog negativnog razmišljanja. Također gledajući iz prve ruke s čime se sve drugi nose možemo sagledati vlastiti život iz njihove perspektive i vidjeti da neke stvari koje nam uzrokuju stres i nisu pitanja života i smrti kako nam se do tada činilo. (Dobrovoljni rad je odlična pomoć za one čiji je odgovor na stres neka vrsta djelovanja...:)

Ponekad, kada stres postane sveprožimajući potrebna je i terapija. Kao dodatak terapiji duhovno savjetovanje može biti veoma korisno. Duhovni savjetnik može djelovati kao rezonator za vaše brige i probleme dok vam pomaže da ponovno doživite susret s Gospodinom.

U kontroli i smanjenju stresa najučinkovitije sredstvo je molitva. Tradicionalne molitve mogu vam odgovarati jer su prepoznatljive, a i ponavljanje djeluje smirujuće. Nestrukturirana molitva je također dobra, ona vam daje priliku da kažete sve ono što vam se čini nužnim i potrebnim za reći. To je samo po sebi dobra terapija. Vjera vas podsjeća da je vašu molitvu čuo Bog koji vas voli. To povjerenje također smanjuje stres. Molitva također ima neke vidljive fizičke učinke, usporava rad srca i usporava disanje.

Na kraju moj savjet mladima i svim drugim čitateljima ovog posta je - Trebate biti svjesni da će uvijek biti stresora u vašem životu, no važno je kako ih doživljavate i kako reagirate na njih. Upitajte se treba li promijeniti određene ciljeve, ne bojte se tražiti pomoć od drugih i ne očekujte da sve morate uraditi sami, manje zahtijevajte od samih sebe. Jednostavne i jeftine aktivnosti su one koje najbolje pomažu u otklanjanju stresa. Uvijek nađite vremena za šetnju, kavu s prijateljima, gledanje smiješnog filma, meditaciju, hobi, gledanje zvijezda... Lista je beskrajna.


JESI LI PREOPTEREĆEN(A) STRESOM?

Stres je dio života, bilo da je pozitivan ili negativan. Stres je pozitivan kada nas potiče da se mijenjamo na bolje i da rastemo u svim područjima života. Previše stresa je negativno i može rezultirati slabim psiho - fizičkim stanjem. Evo nekoliko znakova po kojima ćete prepoznati jeste li preopterećeni stresom.

1. LJUTNJA - povećani sukobi s prijateljima i obitelji

2. TUGA - nesposobnost plakanja ili olako se rasplačem

3. ZBUNJENOST - poteškoće u koncentraciji (niske ocjene)

4. UMOR - previše spavanja ili nesanica

5. NAPETOST MIŠIĆA - glavobolje, grčenje vilice (čeljusti) ili šake

6. NISKO SAMOPOŠTOVANJE - osjećaj da nismo ljubljeni i vrijedni